Tip stijene
Metamorfna stijena
Sastav
Sastoji se od feldspata, kvarca i tinjca te nešto amfibola, piroksena, granata, silimanita, epidota, kordijerita, grafita
Način nastanka
Gnajs nastaje metamorfozom granita (ortognajsi) ili uslijed visokog stupnja metamorfoze sedimentnih stijena (paragnajsi). Gnajs je slojevita stijena s potpuno kontinuiranom segregacijom različitih minerala. Tamniji proslojci su bogati biotitom i hornblendom dok svjetliji sadrže kvarc i feldspat.
Nalazišta
Gnajsi su uobičajeni u drevnoj kori kontinentalnih štitova. Od gnajsa su izgrađen dijelovi Afrike, kao i Azije i Australije. U Hrvatskoj ih je moguće naći u središnjim dijelovima nekih naših planina, npr. Medvednice, Papuka, Fruške gore.
Upotreba
Folijacija gnajsa nije toliko intenzivna kao kod škriljavaca pa je stoga čvrstoća stijene puno veća. Iz tog razloga gnajs je pogodniji kao građevni materijal u odnosu na škriljavac. Koristi se za gradnju, kao ukrasni građevni kamen ili kao podloga u građevinarstvu.
Zanimljivosti
Kod gnajsa se mineralna zrna lako vide golim okom i tvore očite kompozicijske slojeve, ali gnajs ima slabu sklonost lomljenju duž tih slojeva. Neke od najstarijih stijena na Zemlji su gnajsevi.
