Tip stijene
Sedimentna stijena (silicijska)
Lokacija
Obljaj, Banija, Hrvatska
Sastav
Sastoje se od nekoliko minerala silicijske kiseline, opala, kalcedona ili kvarca. U njima se mogu naći ostaci mikroorganizama
Način nastanka
Može nastati kemijskim procesima ili spajanjem (konfluencijom) raspršenoga silicija. Rožnjaci se kao primarna taložina često nalaze u sastavu dubokomorskih naslaga, kad bazaltoidna magma dođe u kontakt s morskom vodom, pri čemu se oslobađa velika količina silicija koji organizmi koriste za stvaranje ljuštura ili se taloži na dnu.
Nalazišta
Na obalama La Manchea, Pariškom Bazenu, Rügenu (Njemačka) u Krakowskoj oblasti Poljske. U Hrvatskoj ga ima u Samoborskom gorju, na Baniji i u Istri.
Upotreba
U povijesti je korišten kao građevni kamen i za izradu oružja. Bio je ključan mineralni resurs za izradu vatre, kao i kremenih upaljača u ranom vatrenom oružju, sve do kraja 18. stoljeća.
Zanimljivosti
U sastavu se može naći i željezo od kojeg rožnjaci dobivaju žutu, smeđu, crvenkastu, tamnožutu ili tamnocrvenu boju. Primjese mangana daju im zelenkastu ili plavozelenu boju.
